Vijesti Međunarodni hokej Razum i osjećaji
Na prijelasku iz stare u novu sezonu na uobičajenim sakupljalištima ljubitelja hokeja redovito se raspravlja o nekoliko tema. Kakva će se natjecanja igrati, tko odlazi, a tko prijelazi i drugo. Promjenama uzrasta mlađih kategorija postala je aktualna prošle godine kad su iz Slovenije stigle vijesti da naši susjedi kategorije U19, U16, U14 i U12 pretvaraju u kategorije U20, U17, U15, U13 i U11. Hrvatska je prošlog proljeća zadržala svoj "parni" sustav, no čini se da bi u novoj sezoni moglo doći do promjena.
Kako saznajemo, na stolu je prijedlog po kojem bi kategorije mlađih kadeta (U12) i kadeta (U14) ostale iste, dok bi se mlađi juniori proširili na tri godišta (U17), a juniori "postarali" za godinu dana (U20). Razlog za promjenu nismo uspjeli saznati, no to nas neće spriječiti u analizi mogućih posljedica na pojedina godišta mladih hokejaša i hrvatski hokej u cjelini.
Juniore bi po ovom prijedlogu sačinjavala ista tri godišta kao i prošle sezone, samo godinu dana starija. Najveći učinak postiže se kod godišta 1993. kojem je, često težak, prijelaz u seniore odgođen za godinu dana u kojem igrači mogu dodatno izbrusiti svoje hokejaške vještine, fizički ojačati i sazrijeti za izazove seniorskog hokeja. U prošlom juniorskom prvenstvu nastupilo je ukupno 22 igrača izlaznog godišta. Detaljniji pogled na ovo godište pokazuje kako su se "medvjedi" i "veprovi" već izborili za mjesto u seniorima što više govori o stanju prvih momčadi ova dva kluba nego o kvaliteti samih juniora. Mladostašima se nešto teže probiti u prvi sastav jer je Mladost zahvaljujući politikama uprava sva tri kluba postala "utočište" hrvatskih seniora koje ne trebaju u EBEL-u, a nisu raspoloženi za odlazak u hokejašku "mirovinu".
Godište 1995. postalo bi velikim gubitnikom ove promjene. Igrači koji bi iduće sezone morali biti glavni oslonac reprezentacije do 18 godina ostali bi i drugu sezonu za redom najmlađe juniorsko godište što za većinu igrača znači igranje sporednih uloga u klupskim sastavima. Otići s reprezentacijom sastavljenom od dečki koji, uz nekoliko iznimaka, dvije godine za redom sjede na klupi ili igraju u trećim, četvrtim postavama znači preuzeti jednosmjerne karte za put u diviziju IIB.
Pogledamo li prošlosezonske juniorske sastave, vidimo da Medveščak i Mladost bez poteškoća mogu sastaviti U20 momčadi od godišta '93, '94 i '95, dok su Zagrebu neophodni igrači iz '96, a o Sisku da i ne govorimo. Po "starom" sustavu, Medveščak i Mladost bi zamjenom igrača godišta '93 s dečkima rođenim 1996. ostali na sličnom brojnom sastavu, dok bi najviše napredovao Zagreb kojem bi umjesto trojice igrača rođenih 1993. došlo desetak igrača iz 1996. Sisak bi ostao s dvojicom igrača manje što bi morali nadoknaditi mlađim godištima. Usporedbom dva scenarija nameće se zaključak da prelazak juniora iz kategorije U19 u U20 ne donosi napredak nijednom našem klubu, upravo suprotno, produljava "rupu" u sastavu Zagreba.
Pravi test ispravnosti prijedloga o promjeni kategorija napravit ćemo uvidom u mlađe juniore, kategoriju koja bi po novom obuhvaćala tri godišta, 1996., 1997, i 1998. Zbrojimo li igrače navedenih godišta koji su prošle sezone nastupili u prvenstvu Hrvatske dolazimo do zbroja od 33 igrača Zagreba, 31 igrača Mladosti, 28 igrača Medveščaka te 12 igrača Siska. Jedan pogled na ove brojke govori da će u sva tri zagrebačka kluba doći do gomilanja igrača različitih stupnjeva fizičkog razvoja i zrelosti koje za posljedicu mogu imati povećani odljev igrača iz hokeja.
Kakvi su izgledi za igrača rođenog 1998. da uđe u sastav pokraj dvije godine starijeg, dvadeset centimetara višeg, petnaest kilograma težeg i nesrazmjerno zrelijeg suigrača? Poznavajući mentalitet hrvatskih trenera koji prvenstvo igraju s tri postave, a doigravanje s jednom i pol, predlagatelji ove promjene uskratit će priliku za igru hokejašima u dobi kad su najpodložniji odlasku iz hokeja, na prijelazu iz osnovne u srednju školu. Od igrača ulaznog godišta očekivat će se da redovito dolaze na treninge u kasne sate na kojima će vidno zaostajati za svojim dvije godine starijim suigračima, morat će trpjeti sve vidove zafrkancije uobičajene za mladiće tog uzrasta, a zauzvrat će najbolji od njih imati priliku gledati prvenstvene utakmice iz drugog reda klupe na Velesajmu s kacigama uredno složenim pokraj sebe. Više od trideset igrača godišta 1998. dovest će se u situaciju da biraju između mogućeg gubitka sezone i promjene sporta.
Ovakav prijedlog nikako ne može zadovoljiti ni igrače, niti njihove roditelje, a ni ljubitelje hrvatskog hokeja kojima je jasno da bez povećanja broja hokejaša, ni o kakvom napretku hokeja kao sporta ne može biti govora. Realna ograničenja raspoloživog leda ne daju mogućnost za održavanje više od četiri dobne kategorije, no tada nam nije jasno zbog čega se jednostavno ne zadrži postojeći sustav koji funkcionira.
Ako se već želi juniore "postarati" za godinu dana, tada se kao najednostavnije rješenje pokazuje "pomicanje" svih kategorija za jednu godinu unaprijed. Umjesto sustava U19, U16, U14 i U12 dobili bi kategorije U20, U17, U15 i U13. Razlika u odnosu na Slovence bila bi da kategorija mlađih kadeta (U13) sadrži tri godišta (2000., 2001. i 2002.). Sustav natjecanja mlađih kadeta bio bi u osnovi sličan kao i u prošloj sezoni sa po dvije momčadi za svaki zagrebački klub te Sisak. Razlika u odnosu na prethodnu sezonu bi bila da igrači godišta 2002. ne bi nastupali kao igrači velike škole, nego kao punopravni mlađi kadeti. Pregled igrača koji su prošle godine nastupili u kategoriji mlađih kadeta pokazuje da bi svaki od zagrebačkih klubova mogao sastaviti dvije momčadi sa po četiri postave u svakoj bez posezanja u veliku školu (godišta 2003. i 2004.).
Naš je prijedlog da Hrvatski savez hokeja na ledu ne odluči o promjenama dobnih kategorija na prečac, na osnovu ideje nekolicine ljudi bez pisanog prijedloga u kojem će se sustavno analizirati dobre i loše strane postojećeg i predloženog sustava te utjecaj promjena na svaki uzrast te na razvoj hrvatskog hokeja kao takvog. Potrebe za žurbom nema, jer, koliko znamo, nikakvog konkretnog dogovora u sudjelovanju hrvatskih klubova u slovenskom prvenstvu nema. Kad, i ako bi do takvog dogovora došlo, tada bi se moglo nešto i mijenjati. Najgore što se može dogoditi je da se dopusti pojedincima da se "zaigraju" s desecima, pa i stotinama mladih hokejaša, bez bilo kakve osobne odgovornosti zbog mogućih teških posljedica po hrvatski hokej.
Foto: Nika Bujas, Mislav Šajatović Šuba